Zenička Čimburijada predstavlja višedecenijsku društvenu praksu građana Zenice, koja svoja ishodišta pronalazi u praksama koje se vežu za početak proljeća, buđenje prirode, te općenite društvene prakse druženja u prirodnom ambijentu. Glavno obilježje Zeničke Čimburijade, na koji se element tradicionalnosti primarno oslanja jeste proljetni uranak, tokom kojeg se u rano proljetno jutro, za prvi obrok sprema “Čimbur” (jelo koje se pravi od jaja, žare ili mladog luka). Čimburijada predstavlja tradicionalno, spontano okupljanje zeničana primarno na obalama njenih rijeka, ali nerijetko, u zavisnosti od drugih faktora, i u drugim okolnostima i okruženjima. Razvoj grada Zenice tokom 20. stoljeća, te promjene u načinu života i rada njenih građana, rezultirale su i promjenom u pristupu prema proljetnom uranku u Zenici, koji od druge polovine 20. stoljeća počinje dobijati medijsku pažnju. Nakon ratnog perioda 90ih, on dobija i institucionalnu podršku te svojevrstan organizaiconi aspekt. Kroz analizu literature relevantne za
kontekst grada Zenice 20. stoljeća, te na osnovu terenskih istraživanja o odvijanju i organizaciji Proljetnog uranka Zenička Čimburijada, ovaj rad nastojat će prikazati kontekst u kojem se proljetni uranak u Zenici i pristup prema njemu mijenjao tokom druge polovine 20. stoljeća, te ukazati na izazove sa kojima se isti suočava u 21. stoljeću.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.