Zenička Čimburijada predstavlja višedecenijsku društvenu praksu građana Zenice, koja
svoja ishodišta pronalazi u praksama koje se vežu za početak proljeća, buđenje prirode, te
općenite društvene prakse druženja u prirodnom ambijentu. Glavno obilježje Zeničke
Čimburijade, na koji se element tradicionalnosti primarno oslanja jeste proljetni uranak, tokom
kojeg se u rano proljetno jutro, za prvi obrok sprema “Čimbur” (jelo koje se pravi od jaja, žare
ili mladog luka). Čimburijada predstavlja tradicionalno, spontano okupljanje zeničana primarno
na obalama njenih rijeka, ali nerijetko, u zavisnosti od drugih faktora, i u drugim okolnostima i
okruženjima. Razvoj grada Zenice tokom 20. stoljeća, te promjene u načinu života i rada njenih
građana, rezultirale su i promjenom u pristupu prema proljetnom uranku u Zenici, koji od druge
polovine 20. stoljeća počinje dobijati medijsku pažnju. Nakon ratnog perioda 90ih, on dobija i
institucionalnu podršku te svojevrstan organizaiconi aspekt. Kroz analizu literature relevantne za
kontekst grada Zenice 20. stoljeća, te na osnovu terenskih istraživanja o odvijanju i organizaciji
Proljetnog uranka Zenička Čimburijada, ovaj rad nastojat će prikazati kontekst u kojem se
proljetni uranak u Zenici i pristup prema njemu mijenjao tokom druge polovine 20. stoljeća, te
ukazati na izazove sa kojima se isti suočava u 21. stoljeću.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.