Ovaj rad nudi definicije i pregled osnovnih životnih vještina koje su značajne za razvoj ličnosti učenika kao aktivnog građanina u savremenom društvu, te mehanizme i strategije kako te životne vještine razvijati u nastavi, što bi u konačnici kao rezultat imalo formiranje kompletne ličnosti mladih ljudi, učenika osnovnih i srednjih škola, kojiće imati vještine i kompetencije kojimaće unaprijediti uvjete života u budućnosti.

U  ovom  članku  osvrnut  ćemo  se  na  osnovne  podatke  o  stanovništvu  Zenice  na  osnovu osmanskog popisa Zeničkog kadiluka iz 1266/1850. godine sa osvrtom na zbirne kontrolne popise  za  plaćanje  pristojbe/naknade  za  nesluženje  vojnog  roka  (bedel-i  ʻaskeriyye). Ponajprije ćemo skrenuti pažnju na popisne jedinice koje su se nalazile u tada najvažnijim gradskim i seoskim naseljima u Zenici i okolini. Navest ćemo koliko je svako popisano mjesto aproksimativno imalo kuća i popisanih muških osoba prema detaljnom popisu iz 1850. Budući da se u odvojene defetre popisivalo muslimansko i nemuslimansko stanovništvo, davat ćemo prvo odvojene podatke za naseljene jedinice koje su naseljavale određene vjerske skupine, a u kasnijoj analizi dat ćemo i zbirni pregled radi lakše analize. Posebno ćemo nastojati predstaviti gradsko  stanovništvo  u  Zenici,  ograničavajući  se  na  tada  najpoznatije  gradske  mahale.  U 
drugom dijelu rada nastojat ćemo skrenuti pažnju na važnost osmanskog popisa stanovništva iz 1850. godine za demografske studije i za proučavanje zeničke toponimije i antroponimije. Također,  prilikom  analize  podataka  skrenut  ćemo  pažnju  i  na  neke  statističke  popise  u osmanskim dokumentima i u literaturi s početka druge polovine 19. vijeka, odnosno nejasnoće u porastu određene kategorije stanovništva u kasnijim popisima u odnosu na detaljni popis iz 1850. godine. U radu ćemo se samo osvrnuti na mogućnost proučavanja porijekla prezimena zeničkih porodica na temelju spomenutog popisa.

Savremeni  način  poučavanja  podrazumijeva  raznolikost  metoda  i  načina  rada   sa učenicima. Cilj je da se učenik stavlja u središte procesa savremene nastave, te da samostalnim radom i aktivnim učenjem dolazi do novih spoznaja i činjenica. Savremene nastavne metode poput projektnog učenja daju najbolje didaktičko rješenje za ostvarivanje ciljeva i ishoda savremene nastave.  Kroz  projektnu  nastavu  moguće  je  uspješno  integrirati  sadržaje  različitih  nastavnih predmeta (područja) u cilju potpunog i svrsishodnog učenja koje će biti kvalitetnije, dugotrajnije i  primjenjivo  u  svakodnevnim  životnim  situacijama.  Važnost  integracije  sadržaja  ogleda  se  u visokoj razini motiviranosti učenika za takav način rada. Nastavniku razredne nastave pružaju se mnogobrojne  mogućnosti  kada  je  riječ  o  povezivanju  predmeta,  jer  njihovim  integriranjem ostvaruju  se  poveznice  između  različitih  nastavnih  oblasti  te  se  stvaraju  logičke  veze  među predmetima.  U  radu  ćemo  navesti  korelacijsko-  integracijska   obilježja  nastave,  oblike integriranog poučavanja, međupredmetno povezivanje u razrednoj nastavi te ulogu nastavnika u 
procesu savremenog počavanja.