U radu se analiziraju bajke u prozi Ivane Brlić-Mažuranić i to Šuma Striborova, Kako je Potjeh tražio Istinu te Sunce djever i Neva Nevičica s obzirom na etičnost i simboliku. Navedene bajke u prozi pripadaju zbirci Priče iz davnine koje su obvezno djelo za samostalno čitanje učenicima četvrtoga/šestoga razreda osnovne škole u Republici Hrvatskoj. Učenici samostalno čitaju zadano djelo pa se ovdje istražuje u kojoj mjeri učenici Osnovne škole Matija Gubec Magadenovac i studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti razumiju simbole i etiku pripovijedanja Ivane Brlić-Mažuranić koja je u okvirima suvremenog narativa 21. stoljeća učenicima/studentima nerazumljiva. Sustav vrijednosti koje donose priče poticaj su za osmišljavanje inovativnih alata koji bi omogućili približavanje sadržaja i poruka priča budućim generacijama čitatelja.

The aim of this paper is to give an outline of the wide variety of different lexemes and loanwords used in the novel Bastadur: the man who loves-believes, written by the Montenegrin writer Janenka Lalović. She covers an important period in the lives of the main characters in her novel, linking two cultural and geographic regions: the towns in the Bay of Kotor on the Adriatic coast, and Lake Skadar, whose dialects are both abundant with specific lexemes and loanwords. The area of the Bay of Kotor is a specific cultural region marked by a combination of historical and cultural features reflected in the local language as an important part of the cultural heritage. Analyzing the novel Bastadur, we came across a wide variety of interesting Montenegrin, Croatian, and Serbian lexemes and loanwords characteristic of the Bay of Kotor, including loanwords from
Romance languages (Dalmatian-Romance, Venetian, and Tuscan Italian), Latinisms, Turkish loanwords, and archaic lexemes. We embarked on a great linguistic and cultural journey in order to classify the excerpted corpus of loanwords and lexemes and present their meaning in context. The variety of lexemes and loanwords, as well as their originality, in the Montenegrin language of the Bay of Kotor region, is immense and it is an integral part of the cultural heritage.

Cilj ovog rada bio je da se na temelju uvida u relevantne naučno-teorijske izvore i na temelju stavova roditelja istraži dijaloško čitanje slikovnice u funkciji podsticanja govorno-jezičkog razvoja djece rane i predškolske dobi. Po svojoj naravi istraživanje je deskriptivno, empirijsko neeksperimentalno. Od istraživačkih metoda korištena je metoda teorijske analize i deskriptivna metoda, a od instrumenata Upitnik za roditelje o korištenju slikovnice za podsticanje govorno-jezičkog razvoja. Istraživački uzorak činio je 101 roditelj djece rane i predškolske dobi. Uzorak je po svojoj prirodi slučajni i čine ga roditelji djece koja pohađaju državne i privatne vrtiće. Rezultati istraživanja pokazali su da roditelji koji su u većoj mjeri osposobljeni za korištenje slikovnice za podsticanje govorno-jezičkog razvoja pokazuju i veći kvalitet dijaloškog čitanja slikovnice u funkciji podsticanja govorno-jezičkog razvoja. Također, zaključeno je da nema razlike u nivou osposobljenosti roditelja za korištenje slikovnice za podsticanje govorno-jezičkog razvoja i kvalitetu dijaloškog čitanja slikovnice u funkciji podsticanja govorno-jezičkog razvoja između roditelja različitog spola, dobi, broja djece u porodici, dobi djeteta s kojim se radi i nivoa stručne spreme.