Iz potrebe za snalaženjem i orijentiranjem čovjek je razvio specifično nazivlje kojim je imenovao geomorfološke oblike iz okruženja. U osebujnome prepletu motiva iz prirode pridodani su i oni metaforički. Time su metafore prenesene u oronimiju a izazov u interpretaciju oronima. To je razlogom zašto intrigantni i zbunjujući mogu biti oronimi Golo rame i Djevojački kuk, Baba i Đed, Stolac i Stolice, Sedlo i Šator, Poklopac i Ćasa, i sl. Međutim, priđemo li ovim primjerima kao oronimskim metaforama, njihovom prenesenom značenju kao geoinformacijama, na tragu smo vizualizacije planinskog prostora Bosne i Hercegovine. Pored antropomorfnih metafora koje su u osnovama oronima prepoznate kao najučestalije, utvrđene su i metafore motivirane rodbinskim nazivima, one koje počivaju na nazivima za predmete iz svakodnevne upotrebe u domaćinstvu, odjevanju, stočarstvu, religiji, graditeljstvu i sl. Analizom odabranih primjera utvrđeno je da jedan dio oronimijskog leksika ima samo oronimiji svojstveno značenje i upotrebu. To je dokazom kako oronimi često mogu da zavaraju, jedno da pokazuju i govore a drugo budu i znače. Zato im je nužno prilaziti s najvećim oprezom. S tim u vezi, u radu je donesena semantičko-motivacijska analiza metaforičkih oronima, utvrđeni su njihovi apelativi, značenja, kategorizacija i nadmorska visina.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.