Željko Škuljević
(1953 - 2019), prvi zenički filozof, otišao je Tamo prije pet godina. Iza sebe je ostavio više od dvadeset knjiga iz filozofije, poezije i esejistike. U svom filozofskom opusu izraziti eros je pokazivao prema starogrčkoj filozofiji, a u okviru nje fokusirao se najviše na sofiste,
Rođen je 28. avgusta 1953. godine u Zenici. Diplomirao sociologiju, magistrirao filozofiju, te doktorirao filozofiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1991. godine i time stekao naučni stepen doktora filozofskih nauka. Biran u zvanje docenta, vanrednog i redovnog profesora na Univerzitetu u Zenici. Jedan je od osnivača Pedagoške akademije 1994. godine, kasnije Pedagoškog fakulteta, odnosno Filozofskog fakulteta. U jednom mandatnom periodu obavljao funkciju prorektora za nastavu i studentska pitanja na Univerzitetu u Zenici. Bio je šef Katedre za opšte programske osnove u dva mandata i šef Katedre za filozofiju i sociologiju. Predavao je više kolegija iz filozofije i sociologije na univerzitetima u Zenici, Sarajevu, Tuzli i Banjaluci.Bio je član Društva pisaca BiH, Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 i Hrvatskog filozofskog društva. Osnivač je i urednik zaklade „Hijatus“ koja je objavila veliki broj knjiga i brjeva istoimenog časopisa, te časopisa Hijatus junior. Dobitnik je Nagrade Grada Zenice. Iz oblasti filozofije objavio je četrnaest knjiga: Filozofski podsjetnik (1994), Dijalog sa Sokratom (1996), Filozofija između originalnosti i eklekticizma (1997), Filozofski podsjetnik, II izd. (2000), Sofistika kao istina privida (2001), Ogledi iz grčke filozofije (2003), Od sofista do Nietzschea (2004), Pozornica kirenaičke misli (2008), Rebellio carnis (2011), Manifest ateizma (2012), Marx i Grci (2014), Nietzscheova hybristika (2015), Malizam i indiferentizam (2015), O(bez)drumljenost ili pokušaj nešto drugačijeg filozofskog “lutanja” (2019 - posmrtno). Esejistici pripadaju dva djela i to Bosanski brevijar (1998) i Cortigiana: esej o “estetičkim kurtizanama” (2017). Književnost, posebice poezija, u njegovom je opusu zastupljena sa sedam knjiga: Govorenja između (1983), Ledeni nokturno (1986), Pokrenuše se čuda (1988), Bosanske elegije (1993), Orfejev povratak (1996), Francuski dnevnik, imaginacije (2008), Kolonije: svjedočanstvo jednog odrastanja: 1958-1972. (2018). Pored ovih knjiga objavio je i prezentovao više stotina radova iz filozofije i sociologije u domaćim i međunarodnim naučnim publikacijama i simpozijima. Umro je 4. februara 2019. godine u Zenici.Sokrata i hedonizam Stare Grčke. Učestvovao je u formiranju Pedagoške akademije, kasnije Pedagoškog, odnosno Filozofskog fakulteta, a potom je obavljao i funkciju prorektora za nastavu i studentska pitanja. Tokom svog djelovanja na Univerzitetu u Zenici vodio je Katedru za opšte programske osnove i Katedru za filozofiju i sociologiju. Ovaj rad tematizira njegov filozofski opus, a povod je pet godina od njegove smrti.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.