Semantička analiza leksičkog fonda, naročito karakteristične leksike sa specifičnom
lingvokulturološkom komponentom, pruža objektivne i pouzdane podatke o historiji i tradiciji, te o
razvoju kulturnog i duhovnog života neke jezičke zajednice. Shodno tome, mićemo se u ovome radu
baviti prikazom i analizom semantičkih grupa orijentalizama u zbirci pripovijedaka „Gromovođule“ s
ciljem da prikažemo brojnost orijentalizama naspram drugih riječi stranoga porijekla i frekventne
semantičke grupe u koje smo razvrstali orijentalizme. U zbirci „Gromovođule” Kulenovićna lirski
način dočarava djetinjstvo koje zavičajni lokaliteti, imena i porijekločine prepoznatljivim. Stogaćemo
razmotriti i opravdanu upotrebu određenog oblika nekih leksema, kojima je, upravo, i stvarao
autentičan verbalni okvir u koji je smjestio lirski doživljaj djetinjstva.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.