Rad prezentira raznovrsnost i bogatstvo izrazito raširene prakse muziciranja, kao nematerijalne kulturne baštine i sastavnoga dijela čovjekova života, još od najstarijih perioda ljudske historije. Svaki primjer vokalne ili vokalno-instrumentalne muzike predstavlja jedinstven spoj muzike i riječi sa određenom porukom koja djeluje na čovjekova raspoloženja i razmišljanja, bilo da se radi o duhovnoj muzici (litarije, ilahije, kaside), folklornoj / etnopopu (sedalinke, pjesme sazlija i guslara), ili o modernim žanrovima (pop, rok, folk, hip-hop / rep, trep). U tekstovima navedenih muzičkih žanrova,posebnu ulogu imaju frazemi kao specifični oblici jezičke kreativnosti, koji se mogu javiti u temeljnom obliku ili u frazemskim modifkacijama i varijantama. Frazeologiziranje u muzičkim tekstovima se definira kao atraktivan izraz tradicionalnoga muzičkog i kulturnog mišljenja i ispoljavanja. Svaka pojavnost frazema u zadanome diskursu, ima ulogu postizanja određenoga efekta, a u ovome radu isti se nastoje utvrditi. Cilj rada je ispitati kakvo značenje i ulogu frazemi, njihove modifikacije i varijante, imaju u muzičkim tekstovima, odnosno koliko se u određenom kontekstu i s kojim ciljem pojavljuju, i koliko varira relativno stabilna frazeološka konstrukcija. S tim u vezi, ovaj rad predstavlja dijalogiziranje s (etno) muzikologijom, frazeologijom i psihologijom, jer se stihovima učinkovito prodire do kognitivno-afektivnih sistema slušatelja.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.