Polazeći od hipoteze da imagološke slike koje konstruira književnost imaju potencijal upisivanja u identitet, rad problematizira ulogu bosanskohercegovačke književnosti u procesu konstrukcije kulturnog identiteta i, s njim povezanog, kulturnog pamćenja (najmanje) triju kulturnih zajednica. Radom se ukazuje na izrazitu i kontinuiranu funkcionalizaciju bosanskohercegovačke književnosti kroz njen povijesni razvoj pričemu se, obzirom na njenu ulogu i stremljenja u procesu kulturne identifikacije, nudi moguća klasifikacija i periodizacija književnosti Bosne i Hercegovine. Iz rada proizilazi zaključak da se bosanskohercegovačka književnost, funkcionirajući kao izuzetan, althusserovski shvaćen, ideološki aparat, s jedne, i subverzivni mehanizam, s druge strane, ostvaruje kao jedan od osnovnih mehanizama socio-kulturnih i političko-ideoloških strujanja i promjena na tlu Bosne i Hercegovine te da je ne možemo posmatrati tek prostorom reprezentacije kulturnih identiteta veći prostorom de/konstrukcije istih.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.