Polazeći od hipoteze da imagološke slike koje konstruira književnost imaju potencijal upisivanja
u identitet, rad problematizira ulogu bosanskohercegovačke književnosti u procesu konstrukcije kulturnog
identiteta i, s njim povezanog, kulturnog pamćenja (najmanje) triju kulturnih zajednica. Radom se ukazuje
na izrazitu i kontinuiranu funkcionalizaciju bosanskohercegovačke književnosti kroz njen povijesni razvoj
pričemu se, obzirom na njenu ulogu i stremljenja u procesu kulturne identifikacije, nudi moguća
klasifikacija i periodizacija književnosti Bosne i Hercegovine. Iz rada proizilazi zaključak da se
bosanskohercegovačka književnost, funkcionirajući kao izuzetan, althusserovski shvaćen, ideološki
aparat, s jedne, i subverzivni mehanizam, s druge strane, ostvaruje kao jedan od osnovnih mehanizama
socio-kulturnih i političko-ideoloških strujanja i promjena na tlu Bosne i Hercegovine te da je ne možemo
posmatrati tek prostorom reprezentacije kulturnih identiteta veći prostorom de/konstrukcije istih.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.