MEDIJSKA PISMENOST I DJECA
Medijska pismenost je sposobnost identificiranja različitih tipova medija irazumijevanje poruka koje šalju. Djeca uzimaju velike količine informacija iz širokog spektraizvora, izvan tradicionalnih medija (TV, radio, novine ičasopisi). To su sms poruke, virtuelnivideo, društvene mreže, video igre, reklame. Ali svi mediji dijele ...
By Enes Prasko
YOUTUBERI, INSTAGRAMERI I OSTALI '-ERI' U INTERNET ERI
Potvrdu teze da su nove tehnologije proizvele rast stalne zabave i emocionalnestimulacije (Roger Fidler) - danas možemo pronaći na društvenim mrežama. Preciznije, ubrojnim „influencerima“, koji putem društvenih mreža prenose određene poruke, odnosnoutječu na sve koji ihčitaju/slušaju/gledaju. A takvih je mnogo. U ov...
By Lamija Silajdžić
KORIŠTENJE DRUŠTVENIH MREŽA U SVRHU EDUKACIJE: PRIMJERI DOBRE PRAKSE U HRVATSKOJ I NJEMAČKOJ
Društvene mrežečesto ne uživaju pozitivni status i to uglavnom kod starijih generacija.Njihovo korištenje smatra se gubljenjem vremena i traganjem za sadržajem koji nema nikakvu svrhu,a razgovor preko društvenih mreža promijenio je svakodnevni oblik komuniciranja, pričemu sukorisnici preopterećeni informacijama. Iako se u Hrvat...
By Marijana Bičvić, Kristina Birovljević
DEMOKRATIJA U 21. VIJEKU
Od demokratije u 21. vijeku očekivalo se mnogo više. Brojne su kritike na račundemokratije koje se pojavljuju iz raznih krugova, oblasti ili religijskih zajednica. Za jedne jeproblem što demokratija nije isto što i sloboda, jer je ona individualna stvar i ne može se svestina jedan glas u donošenju odluka i na obavezu da ...
By Faruk Kozić
OBRAZOVNI PRISTUP U PREVENCIJI GOVORA MRŽNJE U BIH
Govor mržnje je prisutan u medijima i na društvenim mrežama u BiH, a diskriminatorskoizražavanje nije prisutno samo kroz neprofesionalno novinsko izvještavanje, veći kroz drugeoblike govora mržnje na društvenim mrežama. Prisutni su primjeri koji govore o vjerskoj ilinacionalnoj netrpeljivosti, slučajevi koji rehabilitiraju ili ...
By Safet Mušić, Faris Marukić
INFORMACIJSKA PISMENOST – TEMELJNA PRETPOSTAVKA ZA STJECANJE ZNANJA U INFORMACIJSKOM DOBU
Institucije visokog obrazovanja su od početka svoga postojanja uključene u stvaranjeznanja, njegovo širenje i prijenos. Njihov zadatak i cilj je opremanje novih generacija studenataznanjima, sposobnostima i vještinama potrebnim za osobni doprinos u društvu u kojem žive. Uovom diskursu, glavni izazovi za sadašnje, a osobi...
By Beba E.Rašidović
OTVORENI PRISTUP ZNANJU ZNANSTVENI PORTAL BOŠNJAČKOG INSTITUTA – FONDACIJE ADILA ZULFIKARPAŠIĆA
Open Access ili otvoreni pristup znanju globalni je pokret za pristup onlineakademskom i znanstvenom sadržaju. Uz razvoj modernih informacijsko-komunikacijskihtehnologija privatizacija znanja postaje veoma raširena. Paradoksalno, tehnologije suomogućile online pristup informacijama, ali pravo na znanje sve više postaje luksuz. Naosigu...
By Narcisa Puljek-Bubrić
"KRAJ" FILOZOFIJE KOD HEIDEGGERA
Kada je njemački filozof Martin Heidegger u spisuKraj filozofije i zadaćamišljenja reaktuelizirao starogrčki pojamaletheiai etimološki ga doveo u vezu sa uvriježenimdefinicijama istine u dvadesetom stoljeću izazvao je burne rasprave među filozofima u posljednjihpedesetak godina. Radi se o pitanju koje je u navedenom spisu hrabro posta...
By Spahija Kozlić