Govor mržnje je prisutan u medijima i na društvenim mrežama u BiH, a diskriminatorsko izražavanje nije prisutno samo kroz neprofesionalno novinsko izvještavanje, veći kroz druge oblike govora mržnje na društvenim mrežama. Prisutni su primjeri koji govore o vjerskoj ili nacionalnoj netrpeljivosti, slučajevi koji rehabilitiraju ili relativiziraju fašizam, genocid i ratne zločine, a takođe su jako izraženi primjeri cyber bullinga među maloljetnicima. Prema rezultatima istraživanjima Centra za društveno istraživanje Global Analitika nasilje na internetu u našem društvu nije dovoljno prepoznato kao društveni i sociološki problem, očemu i govori podatak da samo 38 posto ispitanika, od 512 učesnika istraživanja, smatra da je nasilje na internetu problem s kojim se suočava naše društvo. Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH krivična djela počinjena iz mržnje definisana su kao svako krivično djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog porijekla, jezika, invaliditeta, spola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe. Zakonom je također predviđeno da će ovakvo
postupanje uzeti kao otežavajuća okolnost ako ovim zakonom nije izričito propisano teže kažnjavanje za kvalifikovani oblik krivičnog djela učinjenog iz mržnje. Na žalost, na nivou države BiH još nije usvojen krivični zakon o zabrani poricanja ili relativizaciji genocida i zločina protiv čovječnosti. Krivična djela javnog poticanja na nasilje i mržnju na sudovima u BiH se jedva pojavljuju, govor mržnje, nije jednostavno pravno definisati upravo zbog poštivanja osnovnog ljudskog prava, na slobodu izražavanja mišljenja. Evropska komisija kroz smjernice savjetuje državečlanice da sankcionišu govor mržnje, ali i štite slobodu izražavanja i to putem: brzog reagiranja javnih osoba na govor mržnje, promicanjem samoregulacije medija, razvijanjem svijesti o štetnim posljedicama širenja govora mržnje, uskraćivanjem finansijske pomoći strankama koje potiču govor mržnje, kriminalizacijom ekstremnih oblika govora mržnje. Jasno je da su uticajima govora mržnje posebno ugroženi mladi, kao konzumatori informacija i najčešći korisnici društvenih mreža, tako da se javlja potreba za obrazovnom inicijativom koja bi bila usmjerena na prevenciju i smanjenje govora mržnje na medijima i u javnosti. Obrazovni sistem u BiH, a posebno u FBiH je prilično rascjepkan i u nekim slučajevima su spori procesi reforme, što se odražava i na uvođenje novih sadržaja ili tema koje bi se izučavale kroz nastavne procese. Ovim radom želimo
pokazati da budućnost nosi nove izazove u oblasti govora mržnje, koje je lakše prevenirati na način
da se omogući formalnom i neformalnom obrazovnom kontekstu da se sistemski bavi problematikom govora mržnje, posebno sa učenicima.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.