Govor mržnje je prisutan u medijima i na društvenim mrežama u BiH, a diskriminatorsko
izražavanje nije prisutno samo kroz neprofesionalno novinsko izvještavanje, veći kroz druge
oblike govora mržnje na društvenim mrežama. Prisutni su primjeri koji govore o vjerskoj ili
nacionalnoj netrpeljivosti, slučajevi koji rehabilitiraju ili relativiziraju fašizam, genocid i ratne
zločine, a takođe su jako izraženi primjeri cyber bullinga među maloljetnicima. Prema rezultatima
istraživanjima Centra za društveno istraživanje Global Analitika nasilje na internetu u našem
društvu nije dovoljno prepoznato kao društveni i sociološki problem, očemu i govori podatak da
samo 38 posto ispitanika, od 512 učesnika istraživanja, smatra da je nasilje na internetu problem s
kojim se suočava naše društvo. Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH krivična djela
počinjena iz mržnje definisana su kao svako krivično djelo učinjeno zbog rasne pripadnosti, boje
kože, vjerskog uvjerenja, nacionalnog ili etničkog porijekla, jezika, invaliditeta, spola, seksualne
orijentacije ili rodnog identiteta druge osobe. Zakonom je također predviđeno da će ovakvo
postupanje uzeti kao otežavajuća okolnost ako ovim zakonom nije izričito propisano teže
kažnjavanje za kvalifikovani oblik krivičnog djela učinjenog iz mržnje. Na žalost, na nivou države
BiH još nije usvojen krivični zakon o zabrani poricanja ili relativizaciji genocida i zločina protiv
čovječnosti. Krivična djela javnog poticanja na nasilje i mržnju na sudovima u BiH se jedva
pojavljuju, govor mržnje, nije jednostavno pravno definisati upravo zbog poštivanja osnovnog
ljudskog prava, na slobodu izražavanja mišljenja. Evropska komisija kroz smjernice savjetuje
državečlanice da sankcionišu govor mržnje, ali i štite slobodu izražavanja i to putem: brzog
reagiranja javnih osoba na govor mržnje, promicanjem samoregulacije medija, razvijanjem svijesti
o štetnim posljedicama širenja govora mržnje, uskraćivanjem finansijske pomoći strankama koje
potiču govor mržnje, kriminalizacijom ekstremnih oblika govora mržnje. Jasno je da su uticajima
govora mržnje posebno ugroženi mladi, kao konzumatori informacija i najčešći korisnici
društvenih mreža, tako da se javlja potreba za obrazovnom inicijativom koja bi bila usmjerena na
prevenciju i smanjenje govora mržnje na medijima i u javnosti. Obrazovni sistem u BiH, a posebno
u FBiH je prilično rascjepkan i u nekim slučajevima su spori procesi reforme, što se odražava i na
uvođenje novih sadržaja ili tema koje bi se izučavale kroz nastavne procese. Ovim radom želimo
pokazati da budućnost nosi nove izazove u oblasti govora mržnje, koje je lakše prevenirati na način
776
da se omogući formalnom i neformalnom obrazovnom kontekstu da se sistemski bavi
problematikom govora mržnje, posebno sa učenicima.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.