Društvene mrežečesto ne uživaju pozitivni status i to u glavnom kod starijih generacija.Njihovo korištenje smatra se gubljenjem vremena i traganjem za sadržajem koji nema nikakvu svrhu,a razgovor preko društvenih mreža promijenio je svakodnevni oblik komuniciranja, pričemu su korisnici preopterećeni informacijama. Iako se u Hrvatskoj svečešće postavlja pitanje o medijskom odgoju, dok su neke zapadne zemlje odavno prepoznale važnost tog odgoja, upravo bi medijski odgoj
mogao promijeniti način razumijevanja društvenih mreža te pronaći način kako ih koristiti u obrazovanju i edukaciji. Autorice su se kroz istraživanja susretale s primjerima lošeg korištenja društvenih mreža, više smjerne komunikacije koja je završavala govorima mržnje i drugim neugodnim situacijama, međutim ima i pozitivnih strana kojima se ne pridaje dovoljno pažnje, na primjer korištenje društvenih mreža u svrhu edukacije i obrazovanja, lakše organizacije i prijenosa znanja,
kao i korisne komunikacije u kojima korisnici dobivaju tražene informacije te ih dijele kao besplatno znanje. Primjeri iz prakse odnose se na područja Hrvatske i Njemačke te njihovu usporedbu koja može pokazati što njihovi korisnici međusobno mogu naučiti o korištenju društvenih medija.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.