U radu se propituje relevantnost kritičke recepcije premijernih baletnih predstava Hrvatskoga
narodnoga kazališta u Zagrebu od 1995. do 2002., razdoblju u kojemu je ravnateljica Baleta bila Almira
Osmanović. S obzirom na to da su kritike pretežno objavljene u novinama (dnevnoga, tjednoga ili
dvotjednoga ritma izlaženja), kao glavni metodski okvir njihove valorizacije upotrijebljena je klasifikacija
kritike koja je, prema Radomiru Životiću, najefikasnija u kontekstu novinske kritike, a koja – ovisno o tome
nalaze li se kriteriji za ocjenu unutar ili izvan kritiziranoga djela – može biti imanentna ili unutrašnja te
transcendentna ili izvanjska; razlika između tih dviju kritika sastoji se od sličnih premisa kao između
normativne i egzistencijalne kritike. Kritika, nadalje, prema Životiću, može biti impresionistička,
dogmatska, znanstvena (eruditska), biografska, pozitivistička, tradicionalistička, psihološka,
formalistička, simbolička i interpretativna. Analiza kritičke recepcije upućuje na zaključak da se većina
kritičara na baletne predstave Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu u promatranom razdoblju
osvrtala impresionistički i sporadično, katkada i manje od toga – tekstovima koji bi se teško mogli nazvati
kritikama u pravome smislu riječi. Troje se kritičara izdvojilo prevalentno formalističkim pristupom, ali i
rijetkošću objavljivanja, dok se tek nekolicina kritičara izdvojila relevantnim i kontinuiranim prikazima
repertoarnih izbora, koji su najčešće kombinacija normativnoga, impresionističkoga, dogmatskoga,
eruditskoga, tradicionalističkoga, formalističkoga, simboličkoga i/ili interpretativnoga kritičarskog
pristupa.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.