Turizam je jedna od najbrže rastućih grana privrede kako na globalnom nivou tako i u Bosni i
Hercegovini uprkosčinjenici da nadležne institucije nisu u potpunosti prepoznali njegov značaj
isveukuoni potencijal. Arhitektonska baština predstavlja bitan segment kulturne baštine, a evropska
arhitektonska baština je prepoznata kao najreprezentativniji segment baštine cijelog kontinenta.
Upravo zbog toga, još 1985. godine, usvojena je Evropska konvencija o zaštiti arhitektonskog naslijeđa
Evropečiji je cilj promovisati i zaštititi arhitektonsku baštinu na području tadašnje Evropske zajednice.
Nekoliko godina kasnije, odnosno 1991. godine, donijeta je i Preporuka o zaštiti arhitektonskog
naslijeđa 20. vijeka kojom se po prvi put prepoznala vrijednost savremenog graditeljstva. U novom
milenijumu arhitektonska baština 20. stoljeća postaje izrazito popularna, a posebno reprezentativni
primjerci socijalističke arhitekture, a naslijeđe pojedinih zemalja poput jugoslovenske graditeljske
škole dobija i međunarodnu stručnu afirmaciju naročito kroz izložbu u prestižnom Muzeju moderne
umjetnosti u New Yorku. Takav stepen zanimanja svjetske javnosti omogućava brojnim gradovima sa
značajnim primjerima socijalističke arhitekture poput Zenice da pronađu svoj interes u zaštiti,
interpretaciji i prezentaciji arhitektonske baštine kroz turizam koji može doprinijeti sveukupnom
razvoju tih sredina.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.