Vrsta znanja koju producira neka znanost, uveliko je povezana s njenom spoznajnom
orijentiranošću. Polazimo od pretpostavke da je u društvenim znanostima prenaglašen značaj
kvantificiranja, posebno kroz statistički metod. Događa se da teorijsko interpretacijska relevantnost
istraživačkih uvida bude ignorirana diktatom statističkih pokazatelja. Pored analitičke/kvantitativne
temeljne pozicije u društvenim znanostima, postoji i druga temeljna pozicija, hermeneutička. Iz nje se
projicira kvalitativna istraživačka metodologija koja standardiziranim i fleksibilnim pristupom nastoji
prodrijeti u latentnu strukturu, dinamiku i akceptirati individualne i komunitarne fenomene. Cilj je
propitati domete i limite kvantitativne i kvalitativne istraživačke metodologije, njihovo interaktivno
potencijalno konvergiranje, te (ne)dostatnost teorijskosadržajne /interpretativne kapacitiranosti u
pristupu istraživanjima.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.