Ljudi su migrirali stoljećima iz različitih pobuda, prije svega vođeni idejom o
blagostanju i sreći. Migracija je privlačna zato što distribuira stanje bez kontinuiteta,čak iako
nije fenomen modernog doba. Postoji li sretna književna migracija? Svakako da pitanje što ga
postavljamo nije novo, a odgovori na njega su podijeljeni. Kao što pokazuju mnogi primjeri
(Aleksandar Hemon ili Semezdin Mehmedinović) migracije i jezici izvan matičnog tlačesto
proizvode „plodnije“ autore koji djeluju kao „figure spajanja“ među kulturama.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.