Rad analizira transformaciju obrazovnih ideala u kontekstu digitalne platformizacije, algoritamske kulture i sveprisutne umjetne inteligencije. Savremeni obrazovni sistemi sve više su oblikovani djelovanjem globalnih digitalnih platformi i algoritamskih mehanizama koji utječu na pristup znanju, nastavne prakse i uloge nastavnika i učenika. Teorijski dio rada razmatra pojmove algoritamskog društva, digitalnog kapitalizma i platformizacije obrazovanja, uz poseban fokus na
nove oblike nejednakosti i promjene pedagoških vrijednosti. U tom kontekstu, uvode se novi pedagoški ideali: digitalni humanizam, algoritamska pismenost i kognitivna otpornost. Empirijsko istraživanje provedeno na uzorku od 420 nastavnika i studenata iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije pokazuje da generativna umjetna inteligencija značajno mijenja percepciju nastavničke uloge, povećava digitalno opterećenje učenika i dovodi u pitanje tradicionalne obrazovne ideale.
Rezultati ukazuju na potrebu za integracijom etičkih, humanističkih i tehnoloških perspektiva u obrazovne politike kako bi se osigurao održiv i humanizovan razvoj obrazovanja u digitalnoj eri.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.