Polazeći od socijalnokonstruktivističke pretpostavke o društvenim odnosima, kao osnovi znanja, odnosno, predstave o našoj verziji znanja koja nastaje u svakodnevnoj interakciji ljudi, a ne kao proizvod objektivnog posmatranja svijeta, postavljamo istraživačko pitanje: Kako je konstruirana nastava Islamske vjeronauke u školi, u smislu njene dominirajuće orijentiranosti ka tradicionalnim izvorima i autoritetima uz preokupirajuće oslanjanje na analizu povijesnih činjenica i konzervativno razumijevanje islamskih učenja ili na kritički pristup tradicionalnim interpretacijama, istraživanja simbolike, metafora, višeslojnih značenja svjetovnih i religioznih iskustava, te (ne)prisustva suvremenih društvenih pitanja i filozofskih koncepata u oblikovanju i mijenjanju razumijevanja islama. Kontekst interpretiranja rezultata određen je uvidom da je saznajno iskustvo dio šireg sistema općeg ljudskog iskustva, koje se, zahvaljujući činjenici da je jezikom kodirano, ustaljuje tokom društvene povijesti. Dakle, konzekvence današnjeg u školskoj nastavi Islamske vjeronauke, itekako presežu ovaj momenat i zato su istraživački intrigantne i važne. Metodologija istraživanja je kvalitativna, trianguliranje ekspertnog intervjua i opservacije. Evaluiranje dobivenih podataka je posredstvom Mayringove kvalitativne analize sadržaja.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.