PREFERIRANE FORME U SLUŽBENOJ UPOTREBI BOSANSKOG JEZIKA
Službena upotreba bosanskog jezika ostvaruje se i u objavljivanju zakona, rješenja, uredbi i drugih dokumenata u službenim glasilima BiH. Prilikom pripreme ovih tekstova odabiru se pojedine forme iz mnoštva morfoloških, sintaksičkih i leksičkih višestrukosti kojima obiluje norma bosanskog jezika. U ovom radu izdvojitćemo...
By Emira Mešanović-Meša
RAZVOJNE POJAVE U GOVORU DJECE – GREŠKE U GRAMATIČKOJ STRUKTURI
U govoru djece javljaju se neke nepravilnosti (greške u artikulaciji glasova, greške u gramatičkoj strukturi jezika i sl.) koje predstavljaju razvojnu pojavu u njihovom govornojezičkom razvoju jer vremenom iščezavaju i na kraju u potpunosti nestanu. Rad predstavlja studiju slučaja – u toku longitudinalnog praćenja govora ...
By Amina Pehlić
PALEOGRAFSKA ANALIZA PISMA KOPITAROVA BOSANSKOG ČETVEROEVANĐELJA
U radu se analiziraju paleografske odlike pisma Kopitarova četveroevanđelja, bosanskog crkvenoslavenskog rukopisa s kraja 14. stoljeća. Ispituju se sredstva uključena u organizaciju pisane poruke kroz: 1) tekstno polje i linijski ustroj, 2) slovni inventar – posebni slovni oblici, 3) scriptura continua i znakovi razgraničenja: interpunkcija i...
By Mehmed Kardaš
RAZVOJ ZAVISNIH OBJEKATSKIH I NAMJERNIH REČENICA U BOSANSKIM SREDNJOVJEKOVNIM POVELJAMA
Objekatske i namjerne zavisne rečenice razvijaju se gotovo istovremeno – krajem XIV i početkom XV stoljeća, vjerovatno pod utjecajem intenziviranja djelovanja pisarskih kancelarija. I jedne i druge najviše zavise od razvoja nekadašnje optativne partikule da u veznik, što se može pratiti kroz povelje. S obzirom na to da je...
By Zenaida Karavdić
MJESTO MLETAČKOG EVANĐELJA MEĐU DRUGIM RUKOPISIMA BOSANSKE SREDNJOVJEKOVNE PISMENOSTI
Mletački zbornik jedan je od tri sačuvana zbornika bosanske srednjovjekovne pismenosti. Pisan je krajem 14. ili početkom 15. stoljeća. Na jezičkom nivou pokazuje sve karakteristične osobine bosanskih kodeksa. U ovomće se radu ispitati utjecajčetvrte redakcije slavenskog prijevoda Evanđelja na rukopis Mletačkog evanđelja. Analiza leksičkih varijanti...
By Erma Ramić-Kunić
NEKONGRUENTNI ATRIBUT U BOSANSKOM JEZIKU
Tradicionalna gramatika atribut definira kao rečenični dodatak, nesamostalni rečenični član koji ne spada u osnovno rečenično ustrojstvo. Atribut je onaj rečeničničlan koji pobliže određuje ili sužava opseg značenja supstantivnoj riječi preko koje se uvodi, te je tako bolje određuje. Ovisno od sintaksičke kategorije riječi kojom se izriče, te u kak...
By Esmeralda Mustafić
SUGESTIVNA SREDSTVA INTERVJUA
Intervju je jedan od najčešće korištenih novinarskih žanrova bez obzira o kojoj se vrsti medija radi. Glavne prednosti intervju u odnosu na ostale novinarske žanrove su: uvjerljivost, autentičnost, vjerodostojnost, dinamičnost i izuzetno visok stepen komunikativnosti. Međutim, intervju nikad ne podliježečvrstim pravilima, uhodanim sis...
By Jovana Jokanović
TENDENCIJE RAZVOJA KNJIŽEVNOSTI ZA DJECU
Rad razmatra razvojne linije savremene književnosti za djecu i njene tendencije, odnosno trendove u odnosu na historijski razvoj i dominantne poetičke modele u prošlosti. Način na koji je kultura, u najširem smislu tog pojma oblikovala i uvjetovala razvoj književnosti za djecu ce također biti razmatran. Radće na pregledan način pratit...
By Muris Bajramović
MIGRACIJE: MAPIRANJE NOVIH KNJIŽEVNIH TERITORIJA
Ljudi su migrirali stoljećima iz različitih pobuda, prije svega vođeni idejom o blagostanju i sreći. Migracija je privlačna zato što distribuira stanje bez kontinuiteta,čak i ako nije fenomen modernog doba. Postoji li sretna književna migracija? Svakako da pitanje što ga postavljamo nije novo, a odgovori na njega su podijeljeni. Kao &...
By Naida Osmanbegović
PROSTORNI KAO POETIČKI OBRAT/I U NARATIVNOM DISKURSU BOSANSKOHERCEGOVAČKE KNJIŽEVNOSTI
Uzimajući u obzir prostorni obrat kao poetički obrat u bosanskohercegovačkoj književnosti XX stoljeća, rad se u osnovi kreće u dva pravca uspostavljajući tako dvije hipoteze. Prva hipoteza odnosi se na identitet(e) pojedinca i kolektiva – kako se identitet pojedinca i/ili kolektiva spoznaje i gradi u doticaju s drugosti (drugima) te koja je u...
By Šeherzada Džafić