U radu se propituje na koji način književnost ubaštinjena na logorskim iskustvima utječe na konstruisanje kulturalnog pamćenja. Ova književnost se očituje kroz, možemo slobodno reći latentni supkulturalni domen i kao takva odražava poseban svijet spoznaje. U vezi s tim, u radu se traga za odgovorima na fundamentalna pitanja ove književnosti, a to su pitanja njenog smisla (posebno u kontekstu uljepšavanja svijeta logora, etičkih i političkih parametara, kao i poetičkih karakteristika, odnosno upliva u određena poetička strujanja). Književna logorologija, kao književnost izgnanstava i opiranja, modificira i iznalazi posebna načela koja se često opiru ustaljenim naratološkim momentima i političkim modusima koji je nastoje oblikovati. S jedne strane, samo pretapanje logorske traume u tekst jeste problem njene
neiskazivosti, dok se s druge strane, otvara pitanje same značajnosti književne logorologije u okvirima savremenih teorijskih ishodišta, kao i samih kulturoloških paradigmi. Time se postavljaju sljedeća pitanja: može li djelo književne logorologije biti u funkciji kulturalnog pamćenja? Odnosno, može li ono ponovno propitivati i time ispisivati povijest? Kakva je povijest koju književna logorologija ispisuje? Kako se na nju gleda i kako se ona pamti? U ovom se slučaju neminovno upliće kultura sjećanja kao proces kroz koji se filtrira vremenski i prostorni značaj logorskih ispovijesti, kao i književnosti o logorima. S obzirom na to, u radu će se pokušati odgovoriti na pitanje mogu li književna logorologija i pisanje o logorima biti
mnemonička umjetnost? Ovoće posebno biti vidljivo u romanima o Drugom svjetskom ratu na južnoslavenskom prostoru.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.