Predmet ovog rada je analiza položaja kulture u doba dominacije tržišta i tržišnog poimanja svijeta. Odnos kulture i tržišta formirao se tokom cijelog dvadesetog stoljeća. U radu se analiziraju stavovi o kulturi u djeluDijalektika prosvjetiteljstvaTheodora Adorna i Maxa Horkheimera. Propituju se stavovi Adorna i Horkheimera o potrošačimakulturne industrije kao objektima (ideološke) manipulacije. U radu se, također, analiziraju i osnovne ideje iznesene u esejuUmjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcijeWaltera Benjamina. Protagonisti ekonomike kulture, kulturnog turizma i kreativnih industrijažele pokazati da kultura može biti i profitabilna, te da je dosadašnje poimanje kulture isključivo kao dijela javne potrošnje potrebno transformirati u razumijevanje kulture kao jednog od ključnih faktora ekonomskog i socijalnog razvoja društva. Tržišni fundamentalizam pokušava prodrijeti u sve pore ljudskog života. On želi sve moralne vrijednosti, porodične odnose, kulturna i umjetnička djela, proizvode duhovne djelatnosti podvesti pod utjecaj tržišnih zakona. Proizvode ljudske djelatnosti i društvene interakcije on svodi isključivo na robu i na borbu za profit. Kulturna politika nalazi se pred dilemom: da li se država treba fokusirati na javni interes, tj. na zadovoljavanje i razvoj kulturnih potreba i interesa građana ili država treba prepustiti kulturu tržišnoj regulaciji.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
0
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.