Austro-Ugarskom okupacijom Bosna i Hercegovina doživljava kulturno-civilizacijski
prijelaz iz orijentalno-balkanskog u srednjoevropski kulturni krug. To se posebno uočava na
mikrohistorijskoj razini, a naročito na promjenama u fizionomoji i karakteru pojedinih gradova,
kao i svakodnevnom životu stanovnika. Zenica predstavlja fenomenalan primjer, s obzirom da
u vrlo kratkom periodu doživljava transformaciju iz uspavane osmanske kasabe lokalnog
značaja u bitno industrijsko središte cijele Bosne i Hercegovine pa i šire.Često se zaboravlja
činjenica da je Zenica jedan od prvih, a samim time i najstarijih industrijskih gradova u Bosni
i Hercegovini, koji doživljava intenzivan urbanistički razvoj tokom cijelog 20. stoljeća, a
naročito u periodu nakon Drugog svjetskog rata. Upravo tada urbanistički razvoj Zenice se po
prvi put planski usmjerava, štoće za posljedicu imati njeno oblikovanje u moderan evropski
grad sa brojnim jedinstvenim primjerima arhitektonskog naslijeđa 20. stoljeća. Presudan značaj
na urbanističko oblikovanje Zenice nakon Drugog svjetskog rata imao je arhitekta svjetskog
renomea, Le Corbusierov učenik, akademik Juraj Neidhardt. Veza između Zenice i Juraja
Neidhardta uspostavljena je još prije rata, a naročito je do izražaja došla u prvim decenijama
nakon okončanja sukoba, kada Zenica prolazi kroz svoje najburnije razdoblje razvoja. Upravo
u ovom gradu Neidhardt je započeo svoj pionirski rad na uspostavljanju autohtonog bosanskog
arhitektonskog stila kojeg je odlikovala sinteza tradicionalnih i modernih elemenata u
estetskom i funkcionalnom oblikovanju objekata. Rezultat toga su brojni značajni objekti, do
danas sačuvani, u Zenici poput jedinstvenog radničkog "A-naselja", zgrade Opštinskog
komiteta, hotela "Metalurg", Industrijske škole, niza stambenih i drugih objekata. Ipak, prvi
Urbanistički plan grada iz 1955. godine, ačiji je nosilac izrade upravo bio Juraj Neidhardt,
predstavlja najvažniju vezu Zenice i Neidhardta. Urbanistički plan iz 1955. godine udario je
temelje i utvrdio pravce budućeg razvoja Zenicečiji se utjecaj može prepoznati i danas.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.