Razvoj novih tehnologija zaokupio je vrijeme svih generacija (u jednakoj mjeri i mladih
i starih). Kultura čitanja se gubi, a svaki pojedinac današnjeg društva, postaje na neki način
„rob“ medija (televizije/interneta). Masovni mediji preuzimaju veliki dio uloga koje su
pripadale kulturnim institucijama. Budući da je granice između stvarnoga i izmišljenoga teško
odrediti, dijete koje je izloženo utjecaju masovnih medija treba razlučiti u koju će od te dvije
stvarnosti više vjerovati. Nažalost, najmlađe generacije gube naviku čitanja, uslijed
nedovoljnog edukovanja i informisanja o značaju i korističitanja, a tome doprinosi i pogrešan
(gotovo koban) izbor slušanja aktuelnih, savremenijih sadržaja, koje upravo nameću mediji.
Umjesto da konzumiraju kvalitetne sadržaje, koji imaju kako obrazovnu tako i kulturnu
vrijednost, danas na formiranje pojedinca kao ličnosti i pri stvaranju njegovog identiteta utječu
raznorazni sadržaji,često trivijalni i prolazni. Cilj rada jeste da ukaže na ono što konzumiramo,
pod hipotezom da je pravilan odabir sadržaja (koji sečita ili sluša) veoma važan za odgoj djece,
kao i za kvalitetniji život odraslih.
This is an open access article distributed under the Creative Commons Attribution License which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium, provided the original work is properly cited.
The statements, opinions and data contained in the journal are solely those of the individual authors and contributors and not of the publisher and the editor(s). We stay neutral with regard to jurisdictional claims in published maps and institutional affiliations.