AUTOFIKCIJA KAO NOVI VID PISANJA O SEBI
U savremenoj interpretativnoj praksi ograničenost pojma autobiografije se prevazilazi upotrebom termina autofikcija. Problemska pitanja na kojaće se, kako na teorijskom, tako i na primjeru romana Knjiga o Uni autora Faruka Šehića, fokusirati ovaj rad su postupci pomoću kojih se dovodi u pitanje odnos između pisanja i života, odnos zbilje i t...
By Vildana Pečenković, Nermina Delić
DETERMINIRANOST ŽENE BIOLOGIJOM I UNIVERZALIZACIJA ŽENSKE PATNJE U PRIPOVIJETKAMA TURSKE SPISATELJICE ERENDIZ ATASÜ
Superiornost muškarca/muža nad ženom /suprugom u tradicionalno koncipiranom patrijarhatu/bračnoj zajedinici nije ništa drugo nego slika diskriminacije drugoga, gdje je jedno, tj. prvo / muškarac, u dominantnom položaju u odnosu na drugo / ženu. Jedna od teorija razvoja ličnosti koju je zastupao Erik H. Eriksen, zasniva se na ko...
By Melinda Botalić
(ŽENSKO) PISANJE KAO (ŽENSKO) POSTOJANJE (O ROMANIMA BISERE ALIKADIĆ)
Radće obuhvatiti romaneskno stvaralaštvo Bisere Alikadić, dakle, romane Larva i Krug. Akcenat će biti stavljen na prepoznavanje osporavanja kanoniziranog kulturnog modela u prvom romanu koji je u bosanskohercegovačkoj književnosti napisala žena (Larva), a zatim i u romanu Krug, kao i na prepoznavanje oslobođenog govora koji detabuizira...
By Alma Skopljak
POLIFONIJA U ROMANU SATOVI U MAJČINOJ SOBI TANJE STUPAR TRIFUNOVIĆ
Preispitivanje uloga i pozicija unutar savremenog bosanskohercegovačkog društva česta je tema u djelima spisatelja/ica u kojima se na primjeru ženskih likova reprezentiraju modeli na osnovu kojih dolazi do konstrukcije narativnih identiteta. Roman „Satovi u majčinoj sobi“ Tanje Stupar Trifunović polifoničnim naracijama u kojima s...
By Fatima Bećarević
NARATIVI SJEĆANJA: AUTENTIFICIRANJE TRAUME KROZ ISKUSTVO RATA
Traume proizašle iz genocida u pričama iz ratnog djetinjstva Jasmina Hodžića Telegrami za Angela Palmerasa i Dževe AvdićMoj osmijeh je moja osveta predmetom su istraživanja ovoga rada. U fokusu su iskustva djece tokom rata u Bosni i Hercegovini u periodu od 1991-1995. godine prikazana u narativima direktnih učesnika kroz njihova svjedočenja....
By Indira Durmić
RODNI STEREOTIPI I TRADICIONALNE RODNE ULOGE U BAJKAMA
Rodne uloge su duboko ukorijenje u društvu. Kao značajan svjedok tome, navodimo čudesni svijet bajke, kao specifične književne vrste, koja nam omogućava da se osvrnemo na to kako su žene i muškarci prikazani u bajkama, a samim tim u društvu, koje je razvijalo takvu književnu vrstu. Rodne uloge podrazumijevaju skup ponaša...
By Mirela Bašić
POGURENA LEĐA POD SEPETIĆEM CRNOG ŽIVOTA (Socijalna problematika uHaldiDerviša Imamovića)
Pitanja svekolike socijalne problematike koja je stidno najavio u svojim dramama, Imamović će potpuno razgolititi i predstaviti u „Haldi“. Isprva pisana u formi reportaža i zapisa, a potom prerađena u pripovijest, koja je u nastavcima izlazila i u višečasopisa, predstavlja nam onu drugu, ružniju, mračniju i strahom, siroma&scaron...
By Ikbal Smajlović
MIGRACIJE I KONSTRUKCIJA HIBRIDNIH IDENTITETA
U vrijeme sve veće popularizacije migracija bosanskohercegovačkoga stanovništva, pitanje uloge istih na (de)konstrukciju identiteta imigranata i njihovog pozicioniranja u prostoru kojem (ne)pripadaju, postaje relevantnim (ako ne i nužnim) predmetom istraživanja. Slijedeći djelovanje Homi Bhabhe i, budući da književnost predstavlja idealan me...
By Azra Ičanović
ULOGA KNJIŽEVNE LOGOROLOGIJE U KONSTRUISANJU KULTURALNOG PAMĆENJA
U radu se propituje na koji način književnost ubaštinjena na logorskim iskustvima utječe na konstruisanje kulturalnog pamćenja. Ova književnost se očituje kroz, možemo slobodno reći latentni supkulturalni domen i kao takva odražava poseban svijet spoznaje. U vezi s tim, u radu se traga za odgovorima na fundamentalna pitanja ove književnosti,...
By Emina Đelilović
FILMSKE ADAPTACIJE KAO MOGUĆNOST IDEOLOŠKOG ČITANJA KNJIŽEVNOG PREDLOŠKA
Kada jedno književno djelo prođe medijsku promjenu preoblikujući se u sasvim novo djelo / film, ono neminovno biva uronjeno u aktuelnost vremena u kojem se ta preobrazba odvija. Ekranizacije tako u sebi sadrže diskurzivne energije svog vremena, odnosno, po Robertu Stamu, one subarometriideoloških trendova. Dakle, film kao produkt ekranizacij...
By Vernes Subašić