KULTURA I TRŽIŠNI FUNDAMENTALIZAM
Predmet ovog rada je analiza položaja kulture u doba dominacije tržišta i tržišnog poimanja svijeta. Odnos kulture i tržišta formirao se tokom cijelog dvadesetog stoljeća. U radu se analiziraju stavovi o kulturi u djeluDijalektika prosvjetiteljstvaTheodora Adorna i Maxa Horkheimera. Propituju se stavovi Adorna i Horkheimera o p...
By Esad Delibašić
POGLED U BUDUĆNOST – JURAJ NEIDHARDT I VIZIJA URBANISTIČKOG RAZVOJA ZENICE
Austro-Ugarskom okupacijom Bosna i Hercegovina doživljava kulturno-civilizacijski prijelaz iz orijentalno-balkanskog u srednjoevropski kulturni krug. To se posebno uočava na mikrohistorijskoj razini, a naročito na promjenama u fizionomoji i karakteru pojedinih gradova, kao i svakodnevnom životu stanovnika. Zenica predstavlja fenomenalan primjer, s ...
By Mirza Džananović
EDUKATIVNI POTENCIJAL SUPKULTURA MLADIH
Nedostatak šireg interesovanja akademske zajednice za proučavanje nastanka sociologije supkultura i njenih učinaka u vremenu globalizacijskih procesa, manifestira se naglašenom progresijom tekstova koji se bave tematiziranjem uglavnom njihovih negativnih učinaka, koji su predmet proučavanja socijalne pedagogije i socijalnog rada. Budu...
By Šahim Kahrimanović, Šejla Kadribašić
LIKOVNE KOLONIJE U KULTURNIM SISTEMIMA BOSNE I HERCEGOVINE
Formiranje specifičnih okupljanja likovnih stvaraoca, najčešće imenovan terminom „Likovne kolonije", seže istorijski na sam početak dvadesetog vijeka, mapirajući regione koji su naseljeni stanovništvom našeg govornog područja. Osnivanje i rad ovakvih udruženja je svojom brojnošću i likovnom produkcijom u svakom smi...
By Siniša Vidaković
POLITICAL SUBCULTURE VS. CULTURAL ASSIMILATION IN REPUBLIC OF MACEDONIA
In the Republic of Macedonia there has been a tendency and effort for different political cultures. Consensual political culture is when citizens tend to agree on making decisions and solving problems, while conflictual political culture is when citizens are divided into two regimes for solving major problems. There is also a third political cultur...
By Xhemail Çupi
IZAZOVI I POTENCIJALI STUDIJSKOG PROGRAMA MENADŽMENT U KULTURI U OSIJEKU
Suvremeno doba obilježeno je sveopćom komodifikacijom znanja i kulture. Kultura i znanje danas se interpretiraju kao "proizvodi" na tržištu. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku jedina je visokoobrazovna ustanova u Hrvatskoj sa studijskim programom inicijalno osmišljenim u cilju obrazovanja stručnjaka u široko...
By Marija Završki
KULTURA ČITANJA I NEKULTURA SLUŠANJA
Razvoj novih tehnologija zaokupio je vrijeme svih generacija (u jednakoj mjeri i mladih i starih). Kultura čitanja se gubi, a svaki pojedinac današnjeg društva, postaje na neki način „rob“ medija (televizije/interneta). Masovni mediji preuzimaju veliki dio uloga koje su pripadale kulturnim institucijama. Budući da je grani...
By Alema Zahirović, Nejra Serdarević
MOGU LI KULTURA I OBRAZOVANJE PRATITI GLOBALIZACIJU?
Svjesni činjenice da živimo u eksponencijalnom vremenu i nekontrolisanom razvoju tehnologije i kanala komunikacije o čijem razvoju više niko ne razmišlja jer moguće je da ne možemo ni pratiti toliki razvoj.Činjenica je da deset najtraženijih poslova 2010. godine, samo šest godina prije (2004.) uopće nisu ni postojali. Mi smo sa...
By Samir Purić
MEDIJSKA PISMENOST I DJECA
Medijska pismenost je sposobnost identificiranja različitih tipova medija i razumijevanje poruka koje šalju. Djeca uzimaju velike količine informacija iz širokog spektra izvora, izvan tradicionalnih medija (TV, radio, novine ičasopisi). To su sms poruke, virtuelni video, društvene mreže, video igre, reklame. Ali svi mediji dije...
By Enes Prasko
YOUTUBERI, INSTAGRAMERI I OSTALI '-ERI' U INTERNET ERI
Potvrdu teze da su nove tehnologije proizvele rast stalne zabave i emocionalne stimulacije (Roger Fidler) - danas možemo pronaći na društvenim mrežama. Preciznije, u brojnim „influencerima“, koji putem društvenih mreža prenose određene poruke, odnosno utječu na sve koji ihčitaju/slušaju/gledaju. A takvih je mnogo. U...
By Lamija Silajdžić