Službena trojezičnost u BiH u posljednjih 20-ak godina ogleda se u pripremi pravnih dokumenata i sličnih akata na tri službena jezika, te se svaki takav dokument objavljuje u službenim glasilima BiH na tri jezičke verzije: bosanskoj, hrvatskoj i srpskoj. Svaka jezička verzija treba biti usklađena s normom svoga standarda i ujedno se razlikovati od ...

By Emira Mešanović-Meša

Cilj ovog rada bio je dvosložne imenice ženskog roda e-deklinacije iz istraživačkog korpusa (79imenica) predstaviti po akcenatskim tipovima – komparativno prema opisu u rječnicima bosanskogjezika i prema rezultatima istraživanja u standardnojezičkoj praksi, a zatim uvrditi da li se ustandardnojezičkoj praksi javljaju akcenatski tipovi pojedin...

By Amina Pehlić

Prijelaz iz 19. u 20. stoljeće donio je mnoge prekretnice u hrvatskoj književnosti, a podario je i velikog pjesnika - Silvija Strahimira Kranjčevića, koji se bavi važnim egzistencijalnim pitanjima koja je prikazivao na sebi svojstven način. Silvije Strahimir Kranjčević pokazao se kao pesimističan pjesnik u čijim se pjesmama mogu pronaći tri sredi&s...

By Selma Demirović

The study focuses on the analysis of anglicisms in the Bosnian/Croatian/Serbian (B/C/S) languageon the basis of the compiled corpus of online news. The corpus includes two hundred and fifty online newsarticles, fifty per each of the five chosen text types, published during one month, the month of January2022, on online news sites Klix.ba and ba.N1i...

By Đelaludina Šukalić, Edina Rizvić-Eminović, Adnan Bujak

Kultura sjećanja je koncept koji se razlikuje od historije i ideologije, ali se oničesto dodiruju i prožimaju. Evokacija prošlosti i kreiranje narativa, od strane vladajućih elita, jesu procesi karakteristični za moderne državne (nacionalne) ideologije. Takvi narativi sučesto povezani s mitovima koji predstavljaju ključne trenutke iz naciona...

By Damir Kukić

U savremenom digitalnom svijetu u kojem živimo, tehnologija je svuda prisutna. Tehnologija, sama po sebi, nije ni loša ni dobra; ona je onakva kakvom je učine ljudi. Ona nama može olakšati život samo ako se pravilno koristi. Milioni ljudi širom svijeta su u tome uspjeli i uspjevaju otkriti dobre strane tehnologije u vremenu u k...

By Faruk Kozić

Muzeji kao mediji počivaju na razlici između muzeološkog i realnog konteksta. Procesom muzealizacije predmeti iz „realnog“ konteksta prelaze u muzejski kontekst i postaju muzejski predmeti. Kriza tradicionalnog muzeja manifestuje se u njegovom razumijevanju muzeja kao skladišta starih, socijalno i vremenski dekontekstualiz...

By Esad Delibašić

Stoljeće koje živimo nosi sa sobom brojne promjene koje utječu na sve stanovnike svjetske zajednice. Kao takvo, traži pravovremene i adekvatne reakcije na njih kako bi se uspješno nosili sa nepredviđenim izazovima i lakše i uspješnije ih prevladali. Takvo čovječanstvo opterećuju ekološki problemi, zdravstveni problemi, m...

By Marija Karačić

Digitalna transformacija obuhvata sve segmente društva. Proces digitalne transformacije uključuje i obrazovni sistem. Savremena tehnologija obrazovanja ima potencijal da unaprijedi vještine učenika, da ih motiviše i podstakne da se aktivno uključe u proces učenja i savladavanja novih digitalnih obrazovnih metoda u nastavnom van...

By Slađana Lolić

Interkulturalna dimenzija savremenog kurikuluma treba da je utemeljena na ideji humanističke pedagogije, koju baštine sve tri monoteističke religije. U osnovi svake religije pronalazimo srž interkulturalnog učenja. Formiranje interkulturalnih kompetencija predstavlja zahtjevan razvojni proces kojem treba da odgovori savremeni sistem odgoja i...

By Adisa Milić, Šejla Kadribašić